Operacijski sustavi za mobilne telefone

Na tržištu malih elektroničkih uređaja posebno je zanimljiv segment mobilnih uređaja. U njih spadaju ranije spomenuti pametni mobiteli (smartphones) i PDA (engl. Personal Digital Assistent) uređaji s ugrađenom telefonskom funkcionalnošću. Ovi uređaji opremljeni su odgovarajućim operacijskim sustavima. S obzirom da se s tehnološkim razvojem povećava snaga procesora, količina memorije i da je na raspolaganju sve veći broj novih funkcionalnosti ovih bežičnih ručnih uređaja, raste i potreba za boljim i snažnijim operacijskim sustavima. Korisnički zahtjevi prema njihovim mobilnim uređajima sve su složeniji, pa to postavlja nove zahtjeve i pred proizvođače mobilnih uređaja, proizvođače odgovarajućih softverskih platformi i mrežne operatere.
Kad se govori o operacijskim sustavima za mobilne uređaje, treba spomenuti dvije vrste OS. Prva vrsta su oni OS koje su kreirani isključivo za određenu vrstu mobilnih uređaja, što određuju proizvođači uređaja, pa se takvi OS zovu vlasnički (engl. proprietary). U ovom slučaju nije moguće prenositi aplikaciju napisanu za jedan uređaj na neki drugi. Druga vrsta OS su nevlasnički (engl. non-proprietary) i oni dopuštaju prijenos aplikacije napisane za neki određeni uređaj na uređaj drugog proizvođača s istim OS. Tako softver postaje neovisan o hardveru uređaja. Razvoj standardiziranih non-proprietary uređaja omogućuje brži i jeftiniji razvoj aplikacija.
Slijedi opis najzastupljenijih operacijskih sustava za mobilne uređaje.

A.    Windows CE i Windows Mobile
Pojmom Windows CE obuhvaćen je skup Microsoftovih operacijskih sustava za pametne telefone i dlanovnike. Poistovjećuje se s pojmovima Windows Mobile, Pocket PC i Microsoft Smartphone, ali to poistovjećivanje treba uzeti s rezervom. Windows CE je po svojoj suštini modularni operacijski sustav, a to znači da se u raznim klasama mobilnih uređaja koriste razne kombinacije njegovih modula. Windows Mobile je primjerice skup softverskih platformi koje su zasnovane na Windows CE operacijskom sustavu. Svaka od njih obuhvaća neku drugu kombinaciju Windows CE modula i ugrađenih korisničkih programa i namijenjena je drugačijem mobilnom hardveru. Može se ustvrditi da je Windows CE s jedne strane osnova (framework) drugih Microsoftovih mobilnih operacijskih sustava, a s druge strane samostalan mobilni operacijski sustav.
Izvedenice Windowsa CE, a posebno Windows Mobile, su još uvijek u velikoj mjeri zastupljene u mobilnim uređajima namijenjenim širokom krugu potrošača, kao i onima namijenjenim poslovnim mobilnim uređajima. Microsoft je ipak prekinuo razvoj Windows CE-a i njegovih izvedenica te se posvetio razvoju operacijskog sustava Windows Phone 7 u potrošačkom sektoru i Windows Embedded Compact 7 u poslovnom sektoru.
B.    Windows Phone 7
Windows Phone 7 je Microsoftov mobilni operacijski sustav namijenjen mobitelima i to u prvom redu onim potrošačkim. Pojavio se na tržištu krajem 2010. godine kao konkurent Googleovom Androidu i Appleovom iOS-u u segmentu mobilne telefonije. S obzirom da Microsoft ne proizvodi mobilne uređaje, kroz Windows Phone 7 postavio je precizne hardverske standarde pred one proizvođače mobilnih uređaja koji budu imali namjeru ugrađivati ovaj operacijski sustav u svoje mobitele i dlanovnike. Uređaji koji koriste Windows Phone 7 moraju ispunjavati određene hardverske kriterije:
    Višedodirni (multi-touch) zaslon u rezoluciji 480×800
    ARM v7 procesor od 1 GHz
    Grafički procesor sposoban podržati DirectX 9 tehnologiju
    Minimalnih 256 MB RAM-a uz najmanje 8 GB trajne (flash) memorije
    Akcelerometar, kompas, svjetlosni i blizinski senzori te GPS
    Kamera od 5 MP s bljeskalicom
    FM radio-prijemnik
    Točno 6 fizičkih, hardverskih tipki: za natrag, start, pretragu, pokretanje kamere, aktivaciju/deaktivaciju uređaja te stišavanje i pojačavanje glasnoće; ostale tipke (primjerice, za telefon) su programski prikazane prema potrebi na dodirnom zaslonu
    Bežična povezivost (WiFi) po IEEE 802.11x standardu
Početnim izvedbama Windows Phonea 7 nedostaju mnoga svojstva koja su imale ranije verzije Microsoftovih mobilnih operacijskih sustava, a koje ima njihova konkurencija, Appleov iOS (na iPhone mobitelima i drugim Appleovim uređajima) te Googleov Android. Tu spadaju i neke sporedne karakteristike poput korisnički prilagodljivih zvučnih signala, kao i one važne, primjerice tethering (pretvaranje mobitela u modem) ili mogućnost priključivanja SD kartica. S obzirom da je najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona – Nokia, izabrao upravo Windows Phone za svoju novu mobilni platformu, odbacujući već vremešan Symbian i vlastiti pokušaj razvoja suvremenog mobilnog OS-a zvanog MeeGo, logično je očekivati da će trenutačni nedostaci biti uspješno otklonjeni.

Windows Phone 7 ne podržava SQL Server CE, integraciju s barkod čitačima i slične zahtjevnije poslovne scenarije (poput dostupnosti programskih biblioteka za ažuriranje XML dokumenata), a velika je izvjesnost da to neće niti u budućnosti podržavati. Za to će biti namijenjen Windows Embedded Compact.
C.    Android
Android je mobilni operacijski sustav zasnovan na Linuxu. Izvorno je razvijen u istoimenoj tvrtki koju je kupio Google. Odmah po implementaciji postao je najbrže rastući operacijski sustav među svima namijenjenima pametnim mobitelima te trenutno, odmah iza Symbiana, zauzima drugo mjesto na tržištu po ukupnoj zastupljenosti u mobilnim uređajima.
Tvrtka Google je vlasnik i promicatelj Androida, a  tu su i članice Open Handset Alliance konzorcija kojeg uz Google čine druge velike tvrtke iz područja komunikacija, mobilnih tehnologija i potrošačke elektronike, Motorola, Qualcomm, T-Mobile, Texas Instruments, Nvidia, Samsung, LG i druge. Kao i Microsoft, Google ne proizvodi mobilne uređaje, nego pred proizvođače koji odluče ugraditi Android u svoje mobilne uređaje postavlja određene hardverske i softverske zahtjeve. Prednost Androidove platforme je odlična integracija s Googleovim mrežnim uslugama i relativno velika otvorenost koja omogućuje neovisnim proizvođačima softvera izradu ne samo korisničkih programa, nego i sistemskih i razvojnih.
D.    iOS
Apple iOS je operacijski sustav namijenjen Appleovom iPhone mobitelu te drugoj Appleovoj potrošačkoj elektronici kao što je iPod svirač i iPad prijenosno računalo. Cjelokupna iOS platforma pod isključivim je nadzorom Applea.

Instalacija aplikacija moguća je samo preko Web-tržnice App Store (iako postoje načini da se zaobiđe to ograničenje, ali nisu službeno podržani). Apple uzima proviziju od 30% na svaki prodani program. Tek je u rujnu 2010. Apple eksplicitno odobrio korištenje drugih razvojnih alata za pisanje iOS aplikacija te odustao od isključivog inzistiranja na vlastitima. Za razvoj iOS aplikacija developeri i dalje trebaju imati Macintosh računala, fizička ili virtualna.
E.    BlackBerry
Pojam BlackBerry obuhvaća dlanovnike kanadske tvrtke Research in Motion (RIM) i njihov operacijski sustav. Ti dlanovnici u pravilu imaju pravu, fizičku tipkovnicu te softver i hardver koji podržava dojavnu e-poštu (push e-mail), mobilno telefoniranje, slanje poruka, faksiranje i pretraživanje Interneta. Napose su popularni u sjevernoj Americi. RIM je osigurao proizvode i usluge koji osiguravaju dobru prihvaćenost BlackBerry platforme među korporativnim korisnicima, poput BlackBerry Enterprise Server dodatka (plug-in) za klasične e-mail servere kao što je Microsoft Exchange, Lotus Domino ili Novell GroupWise. Stoga BlackBerry platforma i dalje dobro stoji u svjetskim razmjerima, unatoč jakoj konkurenciji u vidu Androida, Microsoftovih operacijskih sustava i iPhonea.
F.    Symbian
Symbian je najstariji operacijski sustav za mobilne uređaje. Njegov izravni prethodnik bio je operacijski sustav EPOC tvrtke Psion (nekad poznate po softveru za ZX Spectrum), razvijen 1987. godine za tadašnje Psionove dlanovnike i prijenosna računala. Godine 1998. Psion, Nokia, Ericsson i Motorola osnovali su tvrtku Symbian. EPOC verzije 5 preimenovan je u Symbian OS verzije 5 te je postao glavni proizvod te tvrtke. Još u studenom 2006. broj prodanih mobitela pokretanih tim operacijskim sustavom dosegao je 100 milijuna. Symbian u budućnosti zbog slabog razvoja koji nije išao u korak s vremenom više neće predstavljati značajnu mobilnu tehnologiju ni u potrošačkom, ni u poslovnom sektoru.
G.    Palm OS
Palm OS je svojedobno imao važnu ulogu u razvoju i popularizaciji mobilnih uređaja kao operacijski sustav prvog široko rasprostranjenog dlanovnika Palm Pilot puštenog u prodaju 1996. godine. Danas je, međutim, Palm platforma sasvim pala u drugi plan. Posljednja, šesta verzija tog operacijskog sustava Palm Cobalt, komercijalno dostupna od 2005. godine, nikada nije zaživjela.